...
Show More
Jedne noći 1939. godine, u skučenoj spavaćoj sobi malog Bruklinškog stana, prvi put će se sresti rođaci Jožef Kavalijer, sveže i čudesno izbegao iz okupiranog Praga i Sem Klejman, amaterski crtač sa velikim umetničkim snovima. Pokrenuti različitim motivima u poteri za (američkim) snom, stvoriće "Eskapistu"- strip o borcu protiv Nacizma- heroju za milione obespravljenih širom sveta.
Eskapizam ili bežanje iz nemogućih situacija- omaž Hariju Hudiniju, majstoru izlaženja iz bezizlaznog, nekoj vrsti superheroja na prelazu između dva veka čija ličnost i delo su bili duboko urezani u psihe sanjara tog doba-jeste dominantan motiv romana "Neverovatne avanture Kavalijera i Kleja". Beg od tragičnog kraja pod čizmom Hitlerovog režima, beg od lanaca nasleđa neizvesnog finansijskog stanja, beg od sopstvenog erosa, beg od samog sebe i straha da nikada nećeš biti dovoljno dobar.
Uspeh "Eskapiste" nosi u sebi priču o uspehu u velikom biznisu. Put od skromnih početaka do kancelarija na najvišim spratovima Empajer stejt bildinga, na vrhu sveta u centru sveta, popločan je plemenitom ambicijom i lošim namerama. Kompromis je zlatni ključ čitave priče. Ako želiš da se baviš onim što voliš, moraš da uradiš nešto zbog čega ćeš do kraja i samog sebe da prezreš. Nekada ni to nije dovoljno. Hoće li tvoj junak u narednom broju smeti da Hitleru raspali šamar zavisiće od trenutne spoljne politike.
A položaj stripa kroz te ratne godine, kao i njegov istorijat, pokazuju da je reč o mediju koji jeste bio nekakav jezičak na kulturološkoj vagi, između književnosti, radija i novinarstva, naizgled lagana zabava ali kada pogledate dublje uviđate svu majstoriju umreženosti umetnosti i pisma kao eha trenutnog društvenog stanja.
Treba biti iskren, pored kolosalnog talenta nužan je i jednako gabaritan ego za stvaranje ovakvog dela. Majkl Šejbon, vrhunski prozni stilista, dao nam je veliki roman- fizički i sadržajno. Osećaj za duh vremena, poznavanje prilika, sintaksička izvedba u kojoj dolazi do niza amplituda, rezultat su iscrpnog istraživanja i zanatske izvrsnosti.
Kao čitaoci rezervišemo određeni stepen tolerancije za klasike, što je godina objavljivanja dalja, više smo spremni da se pomučimo. Hajde da isti entuzijazam primenimo na nešto iz našeg vremena, jer kada se bude svodila književna istorija dvadeset-prvog veka, "Kavalijer i Klej" će bez ikakve dileme i formalno dobiti status koji već danas uživa- kapitalno delo.
Eskapizam ili bežanje iz nemogućih situacija- omaž Hariju Hudiniju, majstoru izlaženja iz bezizlaznog, nekoj vrsti superheroja na prelazu između dva veka čija ličnost i delo su bili duboko urezani u psihe sanjara tog doba-jeste dominantan motiv romana "Neverovatne avanture Kavalijera i Kleja". Beg od tragičnog kraja pod čizmom Hitlerovog režima, beg od lanaca nasleđa neizvesnog finansijskog stanja, beg od sopstvenog erosa, beg od samog sebe i straha da nikada nećeš biti dovoljno dobar.
Uspeh "Eskapiste" nosi u sebi priču o uspehu u velikom biznisu. Put od skromnih početaka do kancelarija na najvišim spratovima Empajer stejt bildinga, na vrhu sveta u centru sveta, popločan je plemenitom ambicijom i lošim namerama. Kompromis je zlatni ključ čitave priče. Ako želiš da se baviš onim što voliš, moraš da uradiš nešto zbog čega ćeš do kraja i samog sebe da prezreš. Nekada ni to nije dovoljno. Hoće li tvoj junak u narednom broju smeti da Hitleru raspali šamar zavisiće od trenutne spoljne politike.
A položaj stripa kroz te ratne godine, kao i njegov istorijat, pokazuju da je reč o mediju koji jeste bio nekakav jezičak na kulturološkoj vagi, između književnosti, radija i novinarstva, naizgled lagana zabava ali kada pogledate dublje uviđate svu majstoriju umreženosti umetnosti i pisma kao eha trenutnog društvenog stanja.
Treba biti iskren, pored kolosalnog talenta nužan je i jednako gabaritan ego za stvaranje ovakvog dela. Majkl Šejbon, vrhunski prozni stilista, dao nam je veliki roman- fizički i sadržajno. Osećaj za duh vremena, poznavanje prilika, sintaksička izvedba u kojoj dolazi do niza amplituda, rezultat su iscrpnog istraživanja i zanatske izvrsnosti.
Kao čitaoci rezervišemo određeni stepen tolerancije za klasike, što je godina objavljivanja dalja, više smo spremni da se pomučimo. Hajde da isti entuzijazam primenimo na nešto iz našeg vremena, jer kada se bude svodila književna istorija dvadeset-prvog veka, "Kavalijer i Klej" će bez ikakve dileme i formalno dobiti status koji već danas uživa- kapitalno delo.